VK Krka - Sibenik

>   


- Kontakt informacije
- Kontakt obrazac

Himna VK "Krka"
 Mladost, snaga,
 čvrsto veslo,
 Krkašima daje moć,
 Da ispune svoje geslo
 Na cilj uvijek prvi doć.

 Pjeni more, veslo hara,
 Gordog vala nasta lom.
 To krkaši puni žara
 Jure cilju kao grom.

Vrijeme u Šibeniku
Find more about Weather in Sibenik, RH

Najnoviji članovi
Junior2
T ključ
Untitled User

Novo u temama:
quo vadis krka?
2007.
nu vid zbilja
posade

- - - - - - - - - - -


 Broj žiro računa u HR:
2411006-1100017866
 Broj deviznog računa:
 7107 - 978 - 3166848




Anatomska analiza veslanja
17.05.2010 11:37:07   |  By: Aspiriniks

 Novi tekst  iz pera dr.sc. Pavla Mikulića.

Nakon 9-mjesečne pauze zbog studijskog boravka u SAD, pišem novi prilog za stranice VK Krka koje i dalje uredno i sa guštom pratim barem jednom na tjedan. Poslovne i obiteljske obaveze ne dozvoljavaju veći angažman, no ja se nadam se da ću uči u ritam objavljivanja priloga svakih cca 3 mjeseca, što znači otprilike 4 priloga godišnje. Drago mi je da stranice omogućavaju komentiranje priloga i razvijanje (civilizirane) diskusije, pa u tom smislu svaki feedback meni kao autoru dobro dođe. 

             Kao i do sada, prilog je napravljen kombinirajući znanstveni i praktični pristup, a moje je nastojanje učiniti ga zanimljivim i razumljivim prosječnom čitatelju. Pri sastavljanju priloga koristim informacije iz stručne i znanstvene literature, rezultate vlastitih istraživanja, svoje iskustvo kao trenera i veslača, stavove i mišljenja do kojih dolazim kroz razgovor sa drugim trenerima i veslačima itd.

 

Ovaj (relativno kratki) prilog opisuje anatomsku analizu veslanja, dakle pojašnjava pitanje koji su to segmenti lokomotornog sustava koji su odgovorni za izvođenje pojedinih kretnji i pokreta u pojedinim fazama zaveslaja.

 

Anatomska analiza veslanja

 

Slijed kretnji veslača, a koje u znatnoj mjeri određuju stvaranje sile potiska, odnosno sile propulzije, u velikoj mjeri određene su snagom i koordiniranim djelovanjem određenih mišićnih skupina. Za trajanja zaveslaja u fazi propulzije kao sinergisti sudjeluju slijedeće mišićne skupine koje su, dakle, odgovorne za stvaranje sile potiska:

 

Ø  Mišići opružači nogu (koljena i kuka).

Ø  Mišići opružači trupa.

Ø  Mišići pregibači ruku.

 

U antagonističke mišićne skupine ubrajaju se one mišićne supine koje su aktivne u fazi oporavka, odnosno u fazi slobodnog kretanja čamca. Tu spadaju:

 

Ø  Mišići pregibači nogu (koljena i kuka).

Ø  Mišići pregibači trupa.

Ø  Mišići opružači ruku. 

 

Prema Koerneru i Schwanitzu (1985), moguće je izvesti određene postotne podjele koje se odnose na relativno učešće pojedinih mišićnih skupina u trajanju zaveslaja. Podjela je značajna iz razloga potrebe poštivanja proporcionalnog opterećenja primijenjenim kondicijskim vježbama pojedinih mišićnih skupina koje sudjeluju u trajanju zaveslaja. Da bi se muskulatura važna za veslanje primjereno razvijala, vježbe moraju biti tako podijeljene i strukturirane da se te postotne podjele približno poštuju kod primjene određenih vježbi u toku veslačke sezone. Naravno, kod mlađih dobnih skupina fond odabranih vježbi mora osigurati svestrano i opće jačanje cjelokupne muskulature tijela. Kako sposobnosti rastu sa treningom i porastom dobi, potrebno je reducirati široki izbor vježbi i birati one vježbe kojima ćemo se približiti navedenim postotnim udjelima.

 

Tablica - Relativni udio pojedinih mišićnih skupina uključenih u trajanje zaveslaja (Prema Koerneru i Schwanitzu, 1985).

 

Mišićna skupina

Veslači

Veslačice

Pregibači ruku

30%

24%

Opružači trupa

9%

5%

Pregibači ruku – opružači trupa

10%

11%

Opružači nogu (koljena i kuka)

25%

33%

Pregibači trupa

7%

6%

Opružači ruku

7%

8,5%

Ostale mišićne skupine (rame, prsa i dr.)

12%

12,5%

 

U pogledu doprinosa pojedinih segmenata tijela stvaranju potiska na lopaticama vesla (Kleshnev, 2008), utvrđeno je da mišići nogu stvaraju malo manje od polovice ukupne sile potiska, mišići trupa malo manje od jedne trećine ukupne sile potiska, a mišići ruku oko jedne petine ukupne sile potiska.

 

Pogledati "Slika 1"- Doprinos pojedinih segmenata tijela stvaranju sile potiska na lopaticama vesla (Prema Kleshnev, 2008).

 

Tijekom faze propulzije, segmenti tijela uključeni su u zaveslaj na slijedeći način: noge započinju kretnju, trup nastavlja i ubrzava kretnju, ruke finaliziraju kretnju. Analizom korištenja ukupnog radnog kapaciteta pojedinih segmenata tijela, Roth (1991) je došao do zaključka da mišići nogu koriste oko 95% svog radnog kapaciteta, mišići trupa oko 55%, a mišići ruku oko 75%. Temeljem navedenog može se zaključiti da se najveće rezerve za povećanje sile potiska nalaze u korištenju radnog kapaciteta mišića trupa.

  

Pogledati "Slika 2" - Korištenje ukupnog radnog kapaciteta pojedinih segmenata tijela u fazi propulzije (Roth, 1991).

 

Detaljniji i precizniji pregled aktivnosti pojedinih mišića i mišićnih regija za vrijeme trajanja zaveslaja je slijedeći:

 

U fazi zahvaćanja vode, otvaranje kuta tijela ostvaruje se kontrakcijom mišića stražnjice, primarno m. gluteusa maximusa. Potisak nogama odvija se kontrakcijom prednje skupine mišića natkoljenice – m. quadricepsa femorisa (kojeg čine m. rectus femoris, m. vastus intermedius, m. vastus medialis, i m. vastus lateralis) i kontrakcijom mišića stražnje strane potkoljenice – m. gastrocnemiusa i m. soleusa (koji zajedno čine m. triceps surae) – koji otvaraju kut u skočnom zglobu vršeći plantarnu ekstenziju.

 

Da bi potisak nogama efikasno prenosio silu potiska na veslo (ili vesla), muskulatura trupa mora biti aktivna. To se postiže kontrakcijom „mišićnog korzeta“ kojeg čine mišići m. errector spinae (mišić lumbalnog dijela leđa koji djeluje kao opružač trupa) i mišića trbušne preše (m. rectus abdominis, m. obliquus abdominis).

 

Ruke su ispružene kroz veći dio faze propulzije kontrakcijom mišića stražnje strane nadlaktice – m. tricepsa brachii. Visina ruku prilagođuje se djelovanjem mišića smještenih oko ramenog pojasa, a to su poglavito mišići m. pectoralis major, m. deltoideus i m. latissimus dorsi.

 

Prema kraju faze propulzije drška vesla (ili drške vesala) približavaju se trupu kontrakcijom mišića pregibača lakta (m. biceps brachii, m. brachialis i m. brachioradialis). Vađenje lopatica vesla iz vode osigurano je kontrakcijom mišića podlaktice (ponajviše m. extensor carpi radialis i m. extensor carpi ulnaris).

 

Za trajanja faze oporavka tijelo se kreće prema naprijed (prema krmi čamca) kao posljedica impulsa sile koji je stvoren odbacivanjem ruku od tijela (odgovorni m. pectoralis major i m. triceps brachii) i aktivnom kontrakcijom mišića trbušnog pojasa (m. rectus abdominis, m. obliquus abdominis). Kontrakcija mišića stražnje strane natkoljenice (m. biceps femoris, m. semitendinosus i m. semimembranosus) osigurava savijanje u zglobu koljena i dovođenje trupa prema stopalima koja su fiksirana u odupiračima za noge. Dorzalna fleksija u skočnom zglobu odvija se kontrakcijom m. tibialis anteriora.  

 

 

To bi bilo to za ovaj put, a za slijedeći prilog (negdje 8. mjesec) u pripremi je biomehanička analiza zaveslaja. Pozdrav svim čitateljima web stranica VK Krka!

 

dr.sc.Pavle Mikulić

  Verzija za Ispis


Klikni na sliku za uvećanu verziju Klikni na sliku za uvećanu verziju
Pretraživač   arhiva starih vijesti
Upit:   u kategoriji  







Linkovi o Šibeniku

www.sibenik.hr
www.sibenik-tourism.hr
sibensko-kninska-zupanija.hr
www.sibenskileksikon.com






     
   
©2004 Veslački klub"Krka"