VK Krka - Sibenik

>   


- Kontakt informacije
- Kontakt obrazac

Himna VK "Krka"
 Mladost, snaga,
 čvrsto veslo,
 Krkašima daje moć,
 Da ispune svoje geslo
 Na cilj uvijek prvi doć.

 Pjeni more, veslo hara,
 Gordog vala nasta lom.
 To krkaši puni žara
 Jure cilju kao grom.

Vrijeme u Šibeniku
Find more about Weather in Sibenik, RH

Najnoviji članovi
Junior2
T ključ
Untitled User

Novo u temama:
quo vadis krka?
2007.
nu vid zbilja
posade

- - - - - - - - - - -


 Broj žiro računa u HR:
2411006-1100017866
 Broj deviznog računa:
 7107 - 978 - 3166848




Igor Velimirović, (novi) ogled o veslanju
19.10.2009 17:43:45   |  By: aspiriniks

Niže možete pročitati novi prilog gosp. Igora Velimirovića, ovaj put na temu veslačkog jučer - danas - sutra. Kako to od Igora obično biva članak je jako zanimljiv, a namijenjen je onima koji na temelju prošlosti žele vidjeti budućnost. Hvala Igoru na pomoći oko aktualiziranja www.vkkrka.hr, a koristimo priliku i da mu čestitamo na prinovi u obitelji!
Također, kako se najčešće desi da naša dva kolumnista "idu" u javnost zajedno obavještavamo vas da ovoga puta tome neće biti tako jer je Pavle do idućeg proljeća na poslijedoktorskom studiju u SAD. Stoga ovim putem pozdravljamo Pavla i želimo mu uspješan boravak u zemlji preko velike bare.

Period od dvadeset godina u veslanju – što se promijenilo?

Koliko se veslački sport promijenio u periodu od dvadeset godina? Uz brojne organizacijske promjene, kao što je primjerice prilično promijenjen program olimpijskih disciplina, te neke tehničke, kao što su novi oblik lopate vesala i novi materijali izrade opreme, čini se da je sve drugo ostalo jednako. Ili možda nije? Analizom rezultata na tri svjetska prvenstva u razmaku od 20 godina neke uočene zanimljivosti komentira Igor Velimirović.

Period od 20 godina relativno je dugo razdoblje u kojem se može mnogo toga dogoditi u ljudskom društvu: ratovi, raspadi jednih i nastanci drugih država, ekonomske krize i uzleti, itd. U životu jedne osobe 20 godina je period u kojem čovjek odrasta i sazrijeva, u radnom smislu predstavlja polovicu radnog vijeka a u životnom u prosjeku četvrtinu života. Koliko je pak 20 godina u razvoju jednog sporta? Bez ambicije za znanstvenim odgovorom na ovo pitanje, poslužiti ću se arhivom rezultata sa tri različita Svjetska prvenstva u veslanju razmaku od 20 godina, i to za nekoliko pojedinačnih disciplina koje su nekad ali i danas predstavljale udarne muške discipline.

Prvo prvenstvo odabrano u ovom pregledu je ono održano na slovenskom jezeru Bled u tadašnjoj Jugoslaviji, i to 1989. godine. Bila je to tada post-olimpijska godina, gdje su kao glavne zvijezde nastupali tadašnji aktualni olimpijski pobjednici kao što su skifista Thomas Lange iz tadašnje Istočne Njemačke, u rimenu pak Steven Redgrave (ovdje prvi i jedini puta na SP s novim partnerom Berisfordom), pa zatim braća Abagnale iz Italije u dvojcu sa kormilarom, itd. Bledsko prvenstvo je prve seniorsko prvenstvo na kojem je nastupio Mathew Pinsent, tada juniorski svjetski prvak iz 1988, a ovdje je nastupio u 4+. Kako Redgrave, usprkos rekao bih odličnom dvostrukom nastupu na Bledu  (srebro u dvojcu bez iza izvrsnih Istočnih Nijemaca te peto mjesto u dvojcu sa) sa partnerom Berisfordom nije bio sasvim zadovoljan, slijedeće je godine za partnera odabrao mladog Pinsenta. Ostalo je povijest…Bled je kao i uvijek odlično ugostio svjetske veslačice i veslače, a tadašnju reprezentaciju Jugoslavije su u najuspješnijim disciplinama uglavnom zastupali slovenski veslači: brončani dvojac sa, finalisti u dvojcu bez te finalisti u četvercu bez u kojem su tada uz jednog Bleđana i jednog veslača iz Beograda u posadi sjedili Riječani Fabijanić i Butković. Legendarni Zlatko Celent je tada na svojem zadnjem seniorskom Svjetskom prvenstvu nastupio u četvercu sa, koji je imao dosta problema s ozljedama te su tada bili ukupno sedmi (godinu dana ranije na OI u Seulu su bili u finalu). Za informaciju mlađim čitateljima, tada su tek ušla u modu plastična odnosno karbonska vesla, te je na tom prvenstvu još bilo posada koje su veslale drvenim veslima. Lopata je jasno bila simetričnog „macon“ oblika. Također, još uvujek tada nije bilo rijetkost vidjeti potpuno drvene čamce, iako je prevlast plastičnih materijala postajala polako očita. Uvjeti su na stazi za vrijeme prvenstva bili vrlo dobri, bez jačeg vjetra te su vremena bila standardno „bledska“, dakle možda nešto malo sporija nego li je to slučaj na drugim stazama.

Drugo prvenstvo u nizu koje ćemo ovdje malo promotriti bilo je održano 1999. godine u St.Catherinesu u Kanadi. Ovaj put je to bila pred-olimpijska godina, uoči sjajne olimpijade u Sydneyu godinu dana kasnije. Od zvijezda tadašnjeg programa ističemo u samcu Novozelanđanina Wadella i Švicarca Mullera (Muller aktualni, a Wadell budući olimpijski pobjednik), Redgrave je i dalje bio nedostižan za sve u rimenu ali ovaj puta u četvercu bez kormilara. Hrvatska je na ovom prvenstvu nastupala sa ne baš mnogobrojnom ali dobrom reprezentacijom, u kojoj se isticao brončani dvojac bez Saraga/Martinov. Inače često poznavatelji veslanja rado ističu upravo tadašnje finale dvojca bez kao demonstraciju perfektne tehnike kombinirane sa odličnom fizičkom spremom koju je tada pokazao australski dvojac Tomkins/Ginn. Vrijeme je u Kanadi bilo raznoliko, tako da su discipline prvog dana održane po jakom „sa“ vjetru, dok je drugi dan finala bila snažna kontra.

Treće prvenstvo koje ćemo uzeti kao referencu u analizi je netom održano prvenstvo u Poljskoj, na stazi Malta u Poznanu. To je dakle ponovno post-olimpijska godina, kada se očekuje pregrupiranje i pomlađivanje reprezentacija. Ponovno je ovdje u samcu dominirao jedan Novozelanđanin, Mahe Drysdale, a u rimenu su opet dominirale uobičajeno jake nacije GBR i GER. Mi smo ovaj puta imali jake predstavnike u skulu, gdje je naš četverac skul u sastavu braća Sinković, Martin i Šain za malo ostao bez medalje, na nezahvalnom četvrtom mjestu. U Poznanu je u finalima puhao jaki „mit“ vjetar, a neke utrke, primjerice muški samac, su bile najbrže u povijesti.

Gledajući ta tri prvenstva, jedan je pomalo nevjerojatan podatak da su na sva tri nastupili dva veslača, a to su Vaclav Chalupa i Jurij Janson. Još je neobična i činjenica da su obojica kroz to vrijeme promijenili države za koje su nastupali: Chalupa je nakon Čehoslovačke poslije nastupao za Češku, dok je Janson nakon SSSR-a kasnije nastupao za Estoniju. Na Bledu su obojica bili u finalu samca (Chalupa s medaljom!), u Kanadi je Chalupa opet u samcu bio finalist a Janson prvi u B finalu. U Poljskoj je Chalupa najavio prestanak karijere, i za tu priliku odlučio voziti čak dvije discipline, dvojac sa i dvojac bez, te u ovoj prvoj došao do srebra. Janson je u Poljskoj ponovno bio u samcu, ali nakon neulaska u polufinale nije više nastupio u borbi za C i D finale. Moguće je da je to i njegovo zadnje prvenstvo.

Za ovaj pregled sam odabrao sljedeće discipline: M1x,  M2x, M4x, M2-, M4- i 8+. Bilo bi sjajno uspoređivati i 4+ odnosno 2+, ali kako su te discipline ispale iz Olimpijskog programa nakon OI 1992. tako se nažalost i interes ali i kvaliteta nastupa u tim disciplinama bitno smanjila. Te su okolnosti dovele čak i do izbacivanja četverca s kormilarom iz programa Svjetskih prvenstava nakon što je ta disciplina zadnji puta bila u programu na SP 2007. godine  u Minhenu. To je velika šteta, jer su primjerice na Bledu upravo 4+ i 2+ bile možda i najinteresantnije utrke.

Pogledajmo sada pregled disciplina u skul finalima na ta tri prvenstva, uz napomenu za mlađe čitatelje dok gledaju rezultate s Bleda: RDA je Istočna Njemačka, RFA je bila Zapadna Njemačka, URS je bila oznaka Sovjetskog Saveza.

 

Rank

M1x - Bled 1989

M1x - St.Catherines 1999

M1x - Poznan 2009

Nacija

Posada

Vrijeme

Nacija

Posada

Vrijeme

Nacija

Posada

Vrijeme

1.

RDA

Thomas LANGE

06:58.14

NZL

Rob WADDELL

06:36.68

NZL

Mahe DRYSDALE

06:33.35

2.

TCH

Vaclav CHALUPA

07:01.05

SUI

Xeno MUELLER

06:40.96

GBR

Alan CAMPBELL

06:34.30

3.

URS

Jueri JAANSON

07:01.31

CAN

Derek PORTER

06:43.99

CZE

Ondrej SYNEK

06:38.53

4.

POL

Kajetan BRONIEWSKI

07:01.95

CZE

Vaclav CHALUPA

06:45.25

BEL

Tim MAEYENS

06:44.59

5.

RFA

Christian HAENDLE

07:05.77

BUL

Ivo YANAKIEV

06:47.44

GER

Mathias ROCHER

06:48.09

6.

URU

Jesus POSSE VIVAS

07:25.04

ITA

Nicola SARTORI

06:47.93

NOR

Olaf TUFTE

07:02.82

Rank

M2x - Bled 1989

M2x - St.Catherines 1999

M2x - Poznan 2009

Nacija

Posada

Vrijeme

Nacija

Posada

Vrijeme

Nacija

Posada

Vrijeme

1.

NOR

Rolf THORSEN, Lars BJOENNESS

06:23.40

SLO

Iztok ČOP, Luka SPIK

06:04.37

GER

Eric KNITTEL, Stephan KRUEGER

06:07.02

2.

NLD

Ronald FLORIJN, Nico RIENKS

06:24.68

GER

Sebastian MAYER, Stefan ROEHNERT

06:06.15

FRA

Julien BAHAIN, Cedric BERREST

06:07.82

3.

AUT

Christoph ZERBST, Arnold JONKE

06:25.80

NOR

Fredrik BEKKEN, Olaf TUFTE

06:06.20

EST

Allar RAJA, Kaspar TAIMSOO

06:07.86

4.

AUS

Paul REEDY, Peter ANTONIE

06:27.78

FRA

Guillaume JEANNET, Frederic KOWAL

06:15.11

NZL

Matthew TROTT, Nathan COHEN

06:08.87

5.

SUI

Ueli BODENMANN, Beat SCHWERZMANN

06:27.78

HUN

Akos HALLER, Tibor PETO

06:15.59

SLO

Luka ŠPIK, Jan ŠPIK

06:15.10

6.

RFA

Oliver GRUENER, Hartmut REINKE

06:29.46

DEN

Bo KALISZAN, Bertil SAMUELSON

06:17.78

SRB

Marko MARJANOVIĆ, Dušan BOGIČEVIĆ

06:15.52

Rank

M4x - Bled 1989

M4x - St.Catherines 1999

M4x - Poznan 2009

Nacija

Posada

Vrijeme

Nacija

Posada

Vrijeme

Nacija

Posada

Vrijeme

1.

NLD

Hans KELDERMANN, Koos MAASDIJK, Hermanus van den EERENBEEMT, Rutger ARISZ

06:03.99

GER

Marco GEISLER, Andreas HAJEK, Stephan VOLKERT, Andre WILLMS

06:24.37

POL

Konrad WASIELEWSKI, Marek KOLBOWICZ, Michal JELINSKI, Adam KOROL

05:38.33

2.

ITA

Gianluca FARINA, Filippo SOFFICI, Davide TIZZANO, Giovanni CALABRESE

06:04.26

UKR

Oleg LYKOV, Oleksandr MARCHENKO, Leonid SHAPOSHNYKOV, Aleksandr ZAZKALKO

06:27.39

AUS

Nick HUDSON, Jarred BIDWELL, David CRAWSHAY, Daniel NOONAN

05:39.66

3.

SUE

Per-Olof CLAESSON, David SVENSSON, Tommy OESTERLUND, Fredrik HULTEN

06:05.66

AUS

Jason DAY, Duncan FREE, Peter HARDCASTLE, Stuart RESIDE

06:28.20

GER

Tim GROHMANN, Karsten BRODOWSKI, Marcel HACKER, Tim BARTELS

05:39.85

4.

RDA

Andreas HAJEK, Andre STEINER, Uwe HEPPNER, Jens KOEPPEN

06:06.18

NED

Michiel BARTMAN, Dirk LIPPITS, Diederik SIMON, Merlin VERVOORN

06:30.80

CRO

David ŠAIN, Martin SINKOVIĆ, Damir MARTIN, Valent SINKOVIĆ

05:41.06

5.

POL

Marek GAWKOWSKI, Tomasz SWIATEK, Slawomir CIESLAKOWSKI, Andrzej KRZEPINSKI

06:09.00

AUT

Raphael HARTL, Arnold JONKE, Norbert LAMBING, Horst NUSSBAUMER

06:32.85

FRA

Adrien HARDY, Jonathan COEFFIC, Jean-Baptiste MACQUET, Pierre-Jean PELTIER

05:45.57

6.

NOR

Audun HADLER-OLSEN, Alf HANSEN, Kjell VOLL, Per SAETERSDAL

06:12.41

SUI

Michael ERDLEN, Christian STOFER, Simon STUERM, Andre VONARBURG

06:38.46

ITA

Luca GHEZZI, Luca AGAMENNONI, Matteo STEFANINI, Simone RAINERI

05:45.76

Prilikom pregleda rezultata samaca prvo upada u oču nevjerojatna izjednačenost finalista na Bledu, gdje je primjerice četvrto-plasirani Broniewski zaostao za pobjednikom Langeom manje od 4 sekunde, dok je recimo Waddel u Kanadi već drugoplasiranog Mullera ostavio preko četiri sekunde. Trka samaca u Poljskoj bila je najbrža u povijesti. Zanimljivo je vidjeti da je Češka (odnosno na Bledu Čehoslovačka) imala finalista u skifu u sva tri navrata, a da Novi Zeland ipak dominira ovom disciplinom u zadnje desetljeće. Na Bledu je i utrka dublova bila iznimno zgusnuta, jer je šestoplasirana posada Zapadne Njemačke zaostala za pobjednicima Norvežanima oko 6 sekundi. No, i u Kanadi u u Poljskoj su prva tri plasirana čamca bila unutar dužine, jer očito u dublu rijetko imamo posadu koja deklasira konkurenciju. Kod četveraca skul je vidljiva prevlast Nijemaca, a oni koji su mislili da Poljaci tek zadnjih godina imaju brzi četverac skul mogu vijeti da su i ranije imali brzih posada. Inače, u skulu su prije dvadesetak godina dominirali Skandinavci, posebno Norvežani ali i Šveđani. Danas Norvežani osim Tuftea u samcu teško sastavljaju brzu veću skul posadu, a Šveđani su gotovo nestali sa svjetske veslačke karte.

Da vidimo dalje kako su izgledala finala u rimen disciplinama, i to u dvojcu, četvercu bez i osmercu:

Rank

Bled 1989

St.Catherines 1999

Poznan 2009

Nacija

Posada

Vrijeme

Nacija

Posada

Vrijeme

Nacija

Posada

Vrijeme

1.

RDA

Thomas JUNG, Uwe KELLNER

06:39.95

AUS

Drew GINN, James TOMKINS

06:19.00

NZL

Eric MURRAY, Hamish BOND

06:15.93

2.

GBR

Simon BERRISFORD, Steve REDGRAVE

06:42.84

FRA

Michel ANDRIEUX, Jean-Christophe ROLLAND

06:22.21

GBR

Peter REED, Andrew TRIGGS HODGE

06:17.45

3.

AUT

Karl SINZINGER, Hermann BAUER

06:43.40

CRO

Oliver MARTINOV, Ninoslav SARAGA

06:24.86

GRE

Nikolaos GKOUNTOULAS, Apostolos GKOUNTOULAS

06:23.01

4.

URS

Nikolai PIMENOV, Yurij PIMENOV

06:47.67

ITA

Dario LARI, Pasquale PANZARINO

06:28.73

FRA

Germain CHARDIN, Dorian MORTELETTE

06:24.69

5.

ROU

Dragos NEAGU, Ioan SNEP

06:50.37

GBR

Simon DENNIS, Steve WILLIAMS

06:28.75

USA

David BANKS, Charles COLE

06:33.16

6.

YOU

Bojan PREŠEREN, Sadik MUJKIĆ

06:54.88

GER

Detlef KIRCHHOFF, Robert SENS

06:31.36

RSA

Shaun KEELING, Ramon DI CLEMENTE

06:38.06

Rank

Bled 1989

St.Catherines 1999

Poznan 2009

Nacija

Posada

Vrijeme

Nacija

Posada

Vrijeme

Nacija

Posada

Vrijeme

1.

RDA

Jens LUEDECKE, Thomas GREINER, Ralf BRUDEL, Olaf FOERSTER

06:06.94

GBR

Ed COODE, James CRACKNELL, Matthew PINSENT, Steve REDGRAVE

05:48.57

GBR

Alex PARTRIDGE, Richard EGINGTON, Alex GREGORY, Matthew LANGRIDGE

05:47.28

2.

USA

Raoul RODRIGUEZ, Thomas BOHRER, Richard KENNELY

06:07.92

AUS

Ben DODWELL, Bo HANSON, Geoff STEWART, James STEWART

05:50.11

AUS

Matthew RYAN, James MARBURG, Cameron McKENZIE McHARG, Francis HEGERTY

05:49.20

3.

NZL

Bill COVENTRY, Ian WRIGHT, Alistair MacINTOSH, Campbell CLAYTON-GREENE

06:08.63

ITA

Lorenzo CARBONCINI, Riccardo DEI ROSSI, Valter MOLEA, Carlo MORNATI

05:51.41

SLO

Tomaž PIRIH, Rok ROZMAN, Rok KOLANDER, Miha PIRIH

05:51.11

4.

GBR

Salih HASSAN, John GARRETT, Nicholas BURFITT, Peter MULKERRINS

06:12.54

NZL

Scott BROWNLEE, Toni DUNLOP, Rob HELLSTROM, David SCHAPER

05:54.23

CZE

Jan GRUBER, Milan DOLECEK, Milan BRUNCVIK, Michal HORVATH

05:52.80

5.

NLD

Bart PETERS, Tjark De VRIES, Ralph SCHWARZ, Sven SCHWARZ

06:12.94

NOR

Sture BJOERVIG, Nils-Torolv SIMONSEN, Steffen STOERSETH, Kjetil UNDSET

05:54.53

FRA

Julien DESPRES, Jean-David BERNARD, Benjamin RONDEAU, Laurent CADOT

05:57.03

6.

YOU

Goran BUTKOVIĆ, Dusan ULEMEK, Karli ŽUST, Aleksandar FABIJANIĆ

06:17.25

FRA

Antoine BEGHIN, Laurent BEGHIN, Vincent MALISZEWSKI, Bernard ROCHE

05:54.81

BLR

Vadzim LIALIN, Andrei DZEMYANENKA, Yauheni NOSAU, Aliaksandr KAZUBOUSKI

05:59.34

Rank

Bled 1989

St.Catherines 1999

Poznan 2009

Nacija

Posada

Vrijeme

Nacija

Posada

Vrijeme

Nacija

Posada

Vrijeme

1.

RFA

Joerg PUTTLITZ, Norbert KESSLAU, Martin STEFFES-MIES, Dirk BALSTER, Frank DIETRICH, Marc MAUERWERK, Ansgar WESSLING, Roland BAAR, Manfred KLEIN (k)

05:43.88

USA

Bryan VOLPENHEIN, Robert KAEHLER, Peter COLLINS, Tom WELSH, Michael WHERLEY, Jeffrey KLEPACKI, Garrett MILLER, Christian AHRENS, Pete CIPOLLONE (k)

06:01.58

GER

Urs KAEUFER, Gregor HAUFFE, Florian MENNIGEN, Kristof WILKE, Richard SCHMIDT, Filip ADAMSKI, Toni SEIFERT, Sebastian SCHMIDT, Martin SAUER (k)

05:24.13

2.

RDA

Stefan SCHULZ, Mario GRUESSEL, Roland SCHROEDER, Thomas WODDOW, Mario KLIESCH, Holger ROSE, Thomas BAENSCH, Hans SENNEWALD , Peter THIEDE (k)

05:45.70

GBR

Bob THATCHER, Ben HUNT-DAVIS, Fred SCARLETT, Louis ATTRILL, Luka GRUBOR, Kieran WEST, Tim FOSTER, Steve TRAPMORE, Rowley DOUGLAS (k)

06:03.27

CAN

Steven VANKNOTSENBURG, Gabriel BERGEN, Robert GIBSON, Douglas CSIMA, Malcolm HOWARD, Andrew BYRNES, James DUNAWAY, Derek O'FARRELL, Mark LAIDLAW (k)

05:27.15

3.

GBR

Tim FOSTER, Matthew BRITTIN, Jim WALKER, Anton OBHOLZER, Jonny SINGFIELD, Richard PHELPS, Jonathan SEARLE, Jonathan HULLS, Adrian ELLISON (k)

05:47.01

RUS

Serguei MATVEEV, Alexander LITVINCHEV, Dmitri KOVALEV, Vladimir VOLODENKOV, Andrei GLOUKHOV, Dimitri AXENOV, Nikolai AKSIONOV, Pavel MELNIKOV, Dmitry ROZINKEVICH, Aleksandr LUKJANOV (k)

06:04.64

NED

Meindert KLEM, Robert LUECKEN, David KUIPER, Jozef KLAASSEN, Olivier SIEGELAAR, Mitchel STEENMAN, Olaf van ANDEL, Diederik SIMON, Peter WIERSUM (k)

05:28.32

4.

USA

Jon BERNSTEIN, Michael FILIPPONE, Robert SHEPHERD, Teo BIELEFELD, Peter SHARIS, Michael PORTERFIELD, Patrick MANNING, John PARKER, Alden ZECHA (k)

05:47.05

ROU

Costel MUTESCU (b) , Florin CORBEANU (2) , Viorel TALAPAN (3) , Florian TUDOR (4) , Cornel NEMTOC (5) , Andrei BANICA (6) , Gheorghe PIRVAN (7) , Dorin ALUPEI (s) , Dumitru RADUCANU (c)

06:07.56

POL

Rafal HEJMEJ, Krystian ARANOWSKI, Michal SZPAKOWSKI, Slawomir KRUSZKOWSKI, Piotr HOJKA, Marcin BRZEZINSKI, Wojciech GUTORSKI, Mikolaj BURDA, Daniel TROJANOWSKI (k)

05:28.40

5.

URS

Valeriy SAMARA, Yuri KOTOV, SHERPAK, Alexander GULI, Vitali RAJEVSKI, Alexander VASILCHENKO, Vladimir IUVSHENKO, Aleksandr BRITOV, Grigory DMITRENKO (k)

05:51.80

NED

Adri MIDDAG (b) , Derk FONTEIN (2) , Nico RIENKS (2) , Niels van der ZWAN (3) , Stephan van DONGEN (4) , Geert Jan DERKSEN (5) , Gijs KIND (6) , Joeri van LEEUWEN (7) , Merijn van OIJEN (c)

06:10.54

GBR

Thomas BROADWAY, Tom BURTON, James ORME, Tom SOLESBURY, Tom WILKINSON, Daniel RITCHIE, Tom RANSLEY, James CLARKE, Phelan HILL (k)

05:32.61

6.

BUL

Dimiitar TONTCHEV, Danail ZAFIROV, Atanas ANDREJEV, Emil TROIZOV, Rumen ALEKSEJEV, Ivan STANEV, Ivo GELOV, S. KAMARASHKI, Stepan STOJKOV (k)

05:52.75

ITA

Marco PENNA, Luigi SORRENTINO, Valerio PINTON, Mario PALMISANO, Mattia TROMBETTA, Gioacchino CASCONE, Rosario GIOIA, Raffaello LEONARDO, Gaetano IANNUZZI (k)

06:13.42

ITA

Romano BATTISTI, Marco RESEMINI, Raffaello LEONARDO, Pierpaolo FRATTINI, Dario DENTALE, Francesco FOSSI, Niccolo MORNATI, Lorenzo CARBONCINI, Gaetano IANNUZZI (k)

05:43.58

Pregledom rezultata rimena jasno je da je najjača rimen nacija svijeta Velika Britanija: oni su imali finaliste u svim promatranim rimen disciplinama na sva tri prvenstva. Dok su Nijemci bili razdvojeni na Istočnu i Zapadnu Njemačku, mogli su imati na Bledu prvi i drugi osmerac u finalu; ujedinjeni, na prvenstvu u Kanadi 10 godina kasnije nisu mogli niti do finala! No očito je da su Nijemci konačno ponovno uspostavili dobar model rada, jer se evo u Poljskoj ponovno vraćaju na tron osmerca. Od veslača u tim finalima dobro je istaknuti čuvenu braću Pimenov iz tadašnjeg SSSR-a, ali zanimljiva osoba je i Talijan Rafaelo Leonardo, inače svjetski prvak i olimpijski medaljaš iz četverca bez, koji je u ovom pregledu zastupljen u dva finala osmerca. Dve medalje u osmercima ima i Tim Foster, veslač istog godišta kao i Mathew Pinsent koji je s njim u paru i bio svjetski juniorski prvak u dvojcu bez 1988.

Što se uopće iz ovako selektivnog pregleda, koji ne obuhvaća niti sve disicpline niti sve godine, može uopće zaključiti? Naravno, detaljnija analiza koja bi dala nedvosmislene rezultate nije moguća. Ipak, zaokružimo ovaj pregled s nekoliko komentara:

-     Često se čuje među trenerima i veslačima izjava da je konkurencija u veslanju sve jača i da je sve teže doći do medalja i finala na SP. Istina je da vremena zaista idu prema do jučer nezamislivim granicama, ali tako je u sportu općenito – sjetimo se samo atletike i plivanja! Rezultat je to tehnološkog napretka opreme, napredne metodologije treninga i sl. Međutim, ako pogledamo primjerice prvenstvo na Bledu vidjeti ćemo da je u finalima razlika između prvog i šestog u finalu često bila jednaka ili čak manja tada nego li je to danas slučaj, što znači da je bio podjednaki broj izjednačenih posada u svjetskom vrhu bio prisutan tada, kao i danas. Neke nacije koje su bile jake prije 20-tak godina više ne postoje (Istočna Njemačka, SSSR), neke nemaju jako muško veslanje kao nekad (Bugarska, Rumunjska, Švedska, dijelom Norveška) ali su se pojavile druge nacije koje su zauzele njihovo mjesto (Slovenija, Grčka) a neke su i jučer i danas standardno jake (Velika Britanija, Njemačka, Italija, SAD,…). Ja zaključujem da veće razlike u osnovi nema: za uspjeh na svjetskom nivou danas je možda potrebno treningu i pripremi pristupiti daleko sistematičnije, multidisciplinarno, modernijim metodama i uz veću pažnju na detalje, ali je količina znoja i broj preveslanih kilometara koje treba obaviti u treningu otprilike jednaka kao i prije dvadeset godina. Naravno, onih 5% talenta veslača koji su nužni za uspjeh su potrebni bili kako tada tako i danas. Sport se mijenja, pa i veslanje; međutim, uzeti medalju na SP jednako je teško bilo prije dvadeset godina kao što je teško i danas,  u svakom vremenu jasno na svoj način.

-     Koliko dugo može trajati karijera vrhunskog veslača? Primjeri Chalupe i Jansona pokazuju dakle i više od 20 godina! No, samo dva veslača u ovom pregledu imaju medalju na više od jednog prvenstva, i to oba iz Velike Britanije: Steven Redgrave i Tim Foster. Ima još veslača koji su bili u više finala (Tufte, Špik, Hajek, …) ali se naravno najveći broj veslača u ovom pregledu pojavljuje samo jedanput. To ipak pokazuje da je u prosjeku za jednog veslača teško biti u vrhuncu forme i treninga dulje od 10 godina, i da je stoga važno šanse koje se ukažu posadama važno iskoristiti čim prije, jer druge šanse dolaze rijetko.

-     Što je proteklih 20 godina u veslanju značilo za Hrvatsku? S obzirom da je Hrvatska samostalno počela nastupati tek iza 1992. godine i OI u Barceloni, još čekamo jubilej prvih dvadeset samostalnih godina u međunarodnim nastupima. Kontinuitet veslanja u Hrvatskoj je jasno dosta duži od toga. Čini se da su uvjeti u usporedbi s uvjetima prije dvadeset godina bitno bolji: imamo više klubova, čamce i drugu opremu uglavnom jednako dobru kao i sva konkurencija, veslači odlaze na sve potrebne regate i pripreme, svi uvjeti za trening su prisutni. Ipak, čudno je da današnji veslači i veslački savezi u Hrvatskoj ipak smatraju da jako loše financijski stoje, i da su prikraćeni u odnosu na druge sportove. Vremena su se promijenila, veslači su prije dvadeset godina sanjali da imaju barem jednako dobar čamac i vesla kao konkurencija dok o novcu i drugim uvjetima izvan veslanja nisu razmišljali u velikoj mjeri. Danas su neke druge stvari, primarno novac, daleko važnije…Podsjećam na jedan detalj koji će današnjim mlađim veslačima zvučati nevjerojatno: bilo je veslača iz bivše države koji su, u očaju što nisu imali na raspolaganju čamce barem usporedive kvalitetom s onima drugih reprezentacija, doslovno ukrali čamce i vesla jednoj jakoj reprezentaciji netom nakon Svjetskog prvenstva na Bledu, reagirala je tada i policija... Bez ikakve namjere da opravdavam krađu jer je ona nedopustiva u bilo kojem obliku, želim samo ilustrirati kolika je bila želja tadašnjih veslača da barem dobiju jednake početne uvjete kao konkurencija. Danas se čini da naši veslači u većini gradova i klubova u Hrvatskoj u startu imaju tehničke uvjete kakve su ondašnji veslači mogli samo sanjati, ali su se očito motivacijski faktori kako u sportu tako i u društvu općenito drastično izmjenili.

-     Od kojih država treba učiti? Svakako je u povijesti poznat slučaj Istočne Njemačke, koji su sa svojim modelom državno upravljanog sporta postigli da su u veslanju bili redovito za klasu ispred svih, te su mogli i poslužiti kao uzor – naravno, ne govorim o zloglasnom i ponekad dokazanom sustavnom programu dopinga već ipak o nesumnjivo odličnoj fizičkoj, tehničkoj i psihičkoj pripremi tadašnjih sportaša Istočne Njemačke. Nešto od tog naslijeđa je ostalo i u danas ujedinjenoj Njemačkoj. No, ako je vaš interes primarno rimen, onda povijest pokazuje da će u gotovo svim slučajevima i svim disciplinama jedan od najozbiljnijih konkurenata biti posada Velike Britanije. Zanimljivo, ako pitate trenere i veslače tko su im uzori, rijetko će spomenuti Britance, usprkos činjenici da je u njihovim redovima veslao najbolji veslač u povijesti Steven Redgrave, te da po redovitosti osvajanja medalja u rimenu imaju najbolje rezultate. Posade SAD su tradicionalno primarno usmjerene na osmerac, često se ističe dobra tehnika u skulu Norvežana, svi treneri vole zaveslaj koji prezentiraju Australci i u rimenu i u skulu, itd. No prema dosadašnjim rezultatima, pratiti Nijemce i Britance vjerojatno je dobitna kombinacija. Nama u Hrvatskoj nije baš lako birati regate a pogotovo treninge uz njemačke i britanske posade. No, možda nije potrebno gledati tako daleko, dovoljno je baciti pogled iza Bregane: posade Slovenije (doduše prije dvadeset godina na Bledu u sastavu Jugoslavije) redoviti su sudionici finala i česti osvajači medalja. Pametnom dosta. Pa kad se sljedeće godine vidimo na regati Croatia Open gdje nam jedna od najuspješnijih svjetskih nacija u veslanju (s obzirom na broj aktivnih veslača i klubova) dolazi u pripremnom periodu izmjeriti stanje forme u našem dvorištu, onda to treba cijeniti i najbolje iskoristiti.

  Verzija za Ispis




 Komentari
Dodaj komentar
Zanimljivo je da je baš osoba kojoj se rodila kćerkica (čestitam!) analizirala samo muške posade! Gdje su Neykova, Karsten Boron i njima slične? Inače, odličan članak za koji je sigurno trebalo dosta vremena.
Napisao: Ghost , Datum: 20.10.2009 15:00:18
Iako je usporedba prilicno zanimljiva mislim da je trebalo dodati (ako postoji podaci) i brzinu i smjer vjetra. Pogotovo je to interesantno za male camce. Nije isto ako je jak mit ili bonaca. Razlika je i 20 sekundi u skifu; da ne spominjem ukoliko je na stazi jaka kontra - rezultati mogu biti i za minutu slabiji - tako da usporedjivati vremena nije bas zahvalan posao iako tekst lijepo opisuje razliku u veslackim prilikama sada i prije 20 godina. Sto se tice uvjeta & veslackih placa - danas nitko ne radi bez da je za to placen. U bivsoj YU veslac se mogao posvetiti veslanju bez zadrske jer je znao da ce nakon veslanja na njega cekati kakav-takav takav posao; danas to nije slucaj, i zato mislim da danasnji veslaci nisu ni razmazeni ni u krivu ako traze nesto sa sebe. To je po meni normalnije nego da sa 35 skontaju da su tu gdje jesu bez prebijene kune u dzepu. A za ljubav prema veslanju, koji danasnji momci imaju, mislim da nitko od nas ne treba sumnjati.
Napisao: marko , Datum: 22.10.2009 09:48:47
Pitanje za one koje se kuze u trening. Ovih dana sam kupio pulsmetar, sjeo za ergometar i poceo raditi treninge po pulsu. Uzeo sam trening anaerobnog praga od P.Mikulica 4x7,5 minuta sa pauzom od 4 min izmedju (90% max frekvencije srca) Sva 4 puta sam drzao 1:49 Na kraju prve dionice imao sam puls 172, na kraju druge 177, na kraju trece 182, na kraju cetvrte 186. Moj max puls je 190. Pitanje je sljedece: da li kad radim trening "na pulsu" moram spustati provlak da bi mi puls ostao isti? Probao sam isti trening sa tim da drzim puls na 170 i spustam provlak. Zadnju dionicu sam zavrsio na provlaku 2:02 i imao sam osjecaj da se uopce nisam umorio, i da nesto nije u redu sa treningom. Unaprijed zahvalan na Vasim komentarima.
Napisao: marko , Datum: 22.10.2009 13:11:59
Zaboravio sam pitati, sto se tocno racuna za trening na 90% frekvencije srca - pocetnih 500m, sredina dionice ili kraj dionice? Kada sam drzao konstantan provlak moj puls je na prvih 500m bio uvijek za 30 otkucaja nizi nego na kraju dionice, s tim da se konstantno povecavao iduci prema kraju dionice.
Napisao: marko , Datum: 22.10.2009 13:20:00
:((
Napisao: marko , Datum: 09.11.2009 09:01:55
Tek sad sam procitao Igorov clanak - Igore, svaka cast! Izuzetna analiza i komentar. Odgovor Marku: Frekvencija srca se povecava prema kraju treninga zbog pojave koja se zove "cardiovascular drift", a dogadja se zbog povisenja tjelesne temperature prema kraju treninga na koju tijelo reagira, izmedju ostalog, povisenjem frekvencije srca. Potrebno je drzati zadani tempo (prolaz na 500m) usprkos povecanju frekvencije srca jer se u suprotnom smanjuju pozitivni efekti takvog treninga.
Napisao: Pavle , Datum: 10.12.2009 19:26:55
Pretraživač   arhiva starih vijesti
Upit:   u kategoriji  







Linkovi o Šibeniku

www.sibenik.hr
www.sibenik-tourism.hr
sibensko-kninska-zupanija.hr
www.sibenskileksikon.com






     
   
©2004 Veslački klub"Krka"