VK Krka - Sibenik

>   


- Kontakt informacije
- Kontakt obrazac

Himna VK "Krka"
 Mladost, snaga,
 čvrsto veslo,
 Krkašima daje moć,
 Da ispune svoje geslo
 Na cilj uvijek prvi doć.

 Pjeni more, veslo hara,
 Gordog vala nasta lom.
 To krkaši puni žara
 Jure cilju kao grom.

Vrijeme u Šibeniku
Find more about Weather in Sibenik, RH

Najnoviji članovi
Junior2
T ključ
Untitled User

Novo u temama:
quo vadis krka?
2007.
nu vid zbilja
posade

- - - - - - - - - - -


 Broj žiro računa u HR:
2411006-1100017866
 Broj deviznog računa:
 7107 - 978 - 3166848




Analiza utrka kroz prikaz brzine čamaca
23.09.2008 12:00:00   |  By: admin

Na upravo završenom Europskom prvenstvu u veslanju Hrvatsku je predstavljalo 5 posada, od kojih su tri nastupile u A finalu: osmerac i dubl su zauzeli peto, a čeverac skul šesto mjesto. Nažalost, komentirati utrke koje niste imali prilike vidjeti uživo ili bar putem TV prijenosa, a s akterima također niste imali prilike razgovarati, vrlo je nezahvalan posao, piše Igor Velimirović.

Čitajući samo rezultate u cilju i eventualno prolaze na svakih 500 metara može se dobiti neka slika o tijeku utrke, iako te brojke ne govore mnogo o brojnim važnim detaljima kao npr. koji je bio broj zaveslaja koje posade u kojem dijelu utrke, a pogotovo je teško saznati koja je posada povećanjem sile u pojedinom dijelu utrke pokušala ili uspjela povećati brzinu čamca. Odgovore na ova pitanja djelomično daje prikaz kojeg FISA od ove godine nudi kao dodatnu analizu uz same rezultate (vidi na http://www.worldrowing.com/, odabrati "Results" za Europsko prvenstvo, te kod svake trke pogledati pregled u koloni označenoj "GPS"). Sustav je to koji se sastoji od GPS uređaja postavljenog na svakom čamcu a koji može dati točan položaj čamca u svakom trenutku. Na taj se način tada može na primjerice svakih 50 metara utrke dobiti podatak o prosječnoj brzini u tih 50 metara, pa kad se taj podatak upari s prosječnim brojem zaveslaja u istom dijelu utrke može se dobiti dosta novih informacija. Pa provjerimo na primjeru finalnih utrka sa ovogodišnjeg europskog prvenstva, i to upravo onih finala u kojim su sudjelovale naše posade, mogu li brojke otkriti detalje koji naoko nisu bili vidljivi.

Već prva analiza podataka koje nudi FISA za navedena tri finala pokazuje nekoliko ograničenja koje valja imati na umu prije bilo kakvih zaključaka na osnovu danih brojki:
- prosječna vrijednost brzine čamca koja se dobije za svaku posadu kao srednja vrijednost svih izmjerenih brzina svakih 50 metara iz prikaza ne odgovara stvarnoj ostvarenoj srednjoj vrijednosti brzine koja se može izračunati iz ostvarenog vremena na stazi od 2000 m. Osnovni razlog je taj što bi za točan izračun morali uvažiti da čamac kreće iz mirovanja, dakle u analizu treba dodati i točku na 0 metara, i brzinu 0 m/s. Također, ako se izračunaju prosjeci brzina iz danih podataka, ispada da neke posade imaju veću prosječnu brzinu od posada koje su završile ispred njih, što naravno nije moguće i budi sumnju u preciznost podataka.
- sustav očito nije sasvim savršen, jer su neke izmjerene vrijednosti očito pogrešne odnosno nerealne, pa bi svakako trebalo neka mjerenja uzeti s rezervom.
- broj zaveslaja također treba uzeti okvirno, jer nije jasno navedeno da li se radi o prosječnom broju zaveslaja za svakih 50 prikazanih metara, ili se radi o očitanju broja zaveslaja baš u tom trenutku.

U utrci osmeraca je tako vidljivo da pobjednički čamac Francuske imao stvarnu prosječnu brzinu od 6,02 m/s, drugoplasirani Rusi 6.01 m/s, dok je recimo naš čamac ostvario prosječnu brzinu od 5.93 m/s. Pri tome su Francuzi prosječno vozili 38.4 zaveslaja u minuti (maksimalno 42.9 a minimalno 38,2), Rusi prosječno 39,94 (max 42.2, min 37.1) a naši na osvojenom petom mjestu prosječno 38,48 zaveslaja u minuti (max 42.8, min 36.4). Kod najveće zabilježene brzine vode pobjednici Francuzi (7,6 m/s) dok su, zanimljivo, po tom podatku drugi Britanci koji su u utrci bili zadnji (7,4), dok naši imaju najveću zabilježenu brzinu 6,7 m/s, jedva nešto malo manju od drugoplasiranih Rusa (6,8 m/s). Kada pogledamo minimalno zabilježene brzine, nije iznenađenje da su Francuzi najsporije vozili vrlo brzih 4,3 m/s. Drugi su po tom podatku Nijemci (4.1 m/s) što znači da ni oni nisu jako oscilirali u brzini tijekom trke, ali im je zato i najveća zabilježena brzina među slabijima (6.7 m/s) pa je to razlog njihovog četvrtog mjesta. Rusi su npr. imali zabilježenu najmanju brzinu 3,6 m/s ali su opet došli do drugog mjesta. Generalno, iz ovih podataka nema puno iznenađenja, pa je lako zaključiti:
- Francuzi su kao pobjednici imali najvišu maksimalnu brzinu, najniža brzina im je bila također najbolja od svih posada, a u broju zaveslaja su bili među "življim" posadama;
- naš čamac je imao broj zaveslaja otprilike zaveslaj manje od pobjednika, a maksimalna i minimalna brzina su bile usporedive s ostalim posadama

Kod četveraca skul situacija je bila također očekivana. Pobjednici Estonci su vozili prosječnu brzinu od 5.78 m/s. Prosječni tempo 37.6 (max 41,7, min 35.3) što je otprilike pola zaveslaja niže od nekih posada u finalu, ali očto njima dovoljno za pobjedu. Maksimalna brzina im je bila daleko najbolja (čak 7.3 m/s, dakle brže od nekih osmeraca što malo budi sumnju da mjerenja nisu sasvim točna iako je teoretski moguće da dobar četverac skul na kratkoj dionici bude brži od osmerca), a i minimalna brzina im je bila slična kao kod konkurencije (3.8 m/s). Naša posada je tu pokazala ove podatke: prosječna brzina 5.53 m/s, prosječno 38.17 zaveslaja u minuti (max 43.5, min 36.4), maksimalna zabilježena brzina 6.7 a minimalna zabilježena brzina 3.8 m/s. Od neobičnosti opet ističemo Nijemce koji slično kao i u osmercima imaju najbolju minimalnu brzinu (5.3 m/s) ali očito nisu uspjeli dovoljno jako podići maksimalnu brzinu (6.6) da bi prešli Estonce te su uzeli "tek" drugo mjesto.

Podaci za dublove su najneprecizniji, i čini se da tu ima najviše sumnjivih mjerenja. Tako recimo pobjednici Francuzi imaju jasno najbolju prosječnu brzinu (5,31 m/s) ali su kod maksimalne brzine sa 5.9 tek na četvrtom mjestu, iza trećeplasiranih Ukrajinaca (maksimalna brzina čak 6.9 m/s?), drugoplasiranih Estonaca (6.3 m/s) te čak i naše posade koja je bila peta u plasmanu, a treća po maksimalnoj brzini (6.0 m/s). Francuzi su očito pobijedili jer su dijelom zadržali visoku brzinu tijekom cijele utrke (minimalna brzina 4.7) ali tu opet buni podatak da je najbolju minimalnu brzinu imala petoplasirana Hrvatska (5.0 m/s). Stoga očito treba ove podatke gledati sa rezervom, jer teško je vjerovati da bi Ukrajinci u dublu mogli ostvariti maksimalnu brzinu bolju od većine četveraca skul pa i od nekoliko osmeraca...Broj zaveslaja su dublovi vozili vrlo slično, pobjednici Francuzi prosječno 36.95, drugoplasirani Estonci 35.11, a naša posada na petom mjestu prosječno 36,98 zaveslaja u minuti.

Sumarno, ako uzmemo u obzir da su neke brojke iz prikaza ipak sumnjive, mogu se izvući ovakvi zaključci:
- očekivano, najveći prosječni broj zaveslaja za sve posade zbirno se vozio u osmercima (39.09), slijede četverci skul sa 37.65, te logično na kraju dublovi 36.03 zaveslaja u minuti (prosjek za sve posade zajedno); prosječne brzine svih posada su logično raspoređene na način da su najbrži prosječno osmerci (6.04 m/s), slijede četverci skul sa 5.88 te na kraju dublovi s 5.17 m/s.
- interesantno je da posade Estonije (i četverac skul i dubl) imaju izvrsne maksimalne brzine tijekom trke, iako često tijekom trke padnu prilično u brzini; sa druge strane posade Njemačke imaju dosta visoku "najmanju brzinu" što znači da očito dosta rade na ravnomjernom rasporedu snage tijekom trke. Estonci vjerojatno izvrsnom tehnikom, ali i taktičkim napadima u nekim fazama utrke dodatno podižu brzinu čamca prema potrebi. To je dakle pitanje taktike, kao i način vođenja utrke koji svaka posada mora pronaći kao optimalan za sebe.
- dosta posada je imalo vrlo visoke maksimalne brzine, ali nisu pobijedili ili čak u nekim slučajevima nisu došli niti do postolja (osmerac Velike Britanije, dubl Poljaka, itd.); dakle očito je da je dobro moći na kratkoj dionici biti jako brz, ali to nipošto nije garancija dobrog rezultata na 2000 m. Sa druge strane, bilo je posada koji su u svojim najslabijim zabilježenim brzinama bili jako dobri (Nijemci u osmercu ili četvercu skul), ali s obzirom da im maksimalna brzina nije bila jaka strana opet nisu uspjeli pobijediti. Dakle, očito je važno pronaći pravu mjeru između vrlo visoke brzine kada je to potrebno (start, finiš) te visoke brzine u srednjem dijelu utrke.

Nakon pregleda ovih podataka glavni je dojam da nismo saznali puno toga novog. Možda će detaljnija analiza pomoći trenerima da pronađu mjesta u kojima je njihova posada mogla odraditi bolje, ili da uoče na koji način su najbolje posade odradile utrke. No, s obzirom da suhoparne brojke ne mogu ništa reći o uvjetima na stazi (valovi, vjetar), o tehnici zaveslaja pojedinih posada, kao niti o brojnim drugim detaljima utrke (kao što je primjerice dojam koja je posada kontrolirala utrku, a koja je odradila sve što je mogla), ipak je najbolje utrku pogledati uživo ili na snimci, te na osnovu toga donijeti konačan sud.

  Verzija za Ispis


Pretraživač   arhiva starih vijesti
Upit:   u kategoriji  







Linkovi o Šibeniku

www.sibenik.hr
www.sibenik-tourism.hr
sibensko-kninska-zupanija.hr
www.sibenskileksikon.com






     
   
©2004 Veslački klub"Krka"